1 Tá ni̱ ndiꞌi ni̱ kasa̱ndaá ndiꞌi ndu yúꞌu̱ ta̱ñoꞌo̱ ñoó, dá ni̱ ka̱ndaa̱ ini ndu̱ ña̱ yúku̱ ñoó naní Malta. 2 Dá ni̱ kuꞌu̱ ini ña̱yuu ndéi ñoó saꞌa̱ ndúꞌu̱, chi̱ ni̱ saꞌon na ñóꞌo̱, dá ni̱ kana na nduꞌu̱ ña̱ ná natuu yati ndu nadaa̱ ndú, chi̱ kóon dai̱, ta vi̱xi nda̱ꞌo.
3 Dá ni̱ saꞌa̱n taꞌani Pablo ni̱ da̱taká na̱ cháá títo̱ ni̱ taán ná noo̱ kéi̱ ñóꞌo̱ ñoó. Tído tá ni̱ taán ná ra̱, kúú ni̱ keta iin koo̱ dée̱n tein rá, chi̱ ni̱ ka̱sáꞌá ndii̱ ri̱. Kúú ni̱ tiin rí ndáꞌa̱ ná.
4 Dá tá ni̱ xini na̱ ndéi Malta ñoó ña̱ tákaa koo̱ ñoó ndáꞌa̱ Pablo, dá ni̱ ka̱sáꞌá ndátóꞌón táꞌan mií ná:
5 Tído tá ni̱ kidi niꞌini Pablo ndáꞌa̱ ná, ta kúú ni̱ ka̱nkao va koo̱ dée̱n ñoó noo̱ ñoꞌó kéi̱ ñoó, ta ko̱ ta̱ꞌón ña̱ꞌa ni̱ ndoꞌo na ni̱ kee rí. 6 Ndidaá kúú ña̱yuu ñoó ndáti ña̱ nein ñíi̱ Pablo, o iin ndakána kankao na kuu na̱. Ta sa̱ ni̱ ku̱naꞌá vá ndáti ña̱yuu ñoó, tído ko̱ó ña̱ꞌa taꞌon ni̱ ndoꞌo na. Dá ni̱ na̱da̱on na ña̱ nákani ini na̱, ta ni̱ kaa na̱ ña̱ iin ndios vá kúú ná.
7 Ta yati ñoó ndéi dao ñóꞌo̱ iin ta̱a naní Publio, ra̱ néꞌe choon ñoo ñoó. Ta ni̱ na̱tiin va̱ꞌa ra nduꞌu̱, ta ni̱ xito ñaá rá oni̱ kuu̱. 8 Ta kánduꞌu̱ tatá Publio ñoó noo̱ xíto, chi̱ kúꞌu̱ ra̱ kée kueꞌe̱ dáa̱ xíꞌín tachí níí. Dá ni̱ saꞌa̱n Pablo ni̱ xito niꞌini ñaá ná. Tá ni̱ ndiꞌi ni̱ kaꞌa̱n na̱ xíꞌín Ndios, kúú ni̱ chi̱nóo na ndáꞌa̱ ná sata̱ rá. Ta kúú ni̱ ndu̱va̱ꞌa va ra. 9 Tá ni̱ ka̱ndaa̱ ini ña̱yuu ndéi ñoó ña̱ ni̱ ndu̱va̱ꞌa ta̱a ñoó, kúú kua̱ꞌá nda̱ꞌo na̱ kúꞌu̱ ni̱ saa̱ noo̱ ió Pablo, ta kúú ni̱ ndu̱va̱ꞌa taꞌani na. 10 Kúú kua̱ꞌá nda̱ꞌo ña̱ mani̱ ni̱ kee ña̱yuu ñoó xíꞌín nduꞌu̱. Dá tá ni̱ kasa̱ndaá kuu̱ tiin tuku ndu barco koꞌo̱n ndu̱, kúú ni̱ kemáni̱ ná nduꞌu̱ xíꞌín kua̱ꞌá ña̱ꞌa, ña̱ xínñóꞌó ndú no̱ó koꞌo̱n ndu̱.
11 Tá ni̱ xi̱no oni̱ yoo̱ ni̱ sa̱ ndei ndu ñoó, dá ni̱ tiin ndu iin barco ni̱ sa̱ íi̱n ni̱ sa̱ ndati ni̱ ya̱ꞌa yoo̱ vi̱xi. Ta ni̱ kii ra chí ñoo káꞌano naní Alejandría, ta kándodó uu̱ yoko̱ chí noo̱ ra̱. Iian naní Cástor, ta iin ka̱a̱n naní Pólux. Dá ni̱ kee ndu kuaꞌa̱n ndu̱. 12 Dá ni̱ saa̱ ndu̱ iin ñoo naní Siracusa. Ta ñoó ni̱ sa̱ ndei ndu oni̱ kuu̱. 13 Dá ni̱ kee barco ñoó tátuu yati ra yuꞌú ta̱ñoꞌo̱ kuaꞌa̱n ra̱ nda̱ ni̱ kasa̱ndaá ndu̱ iin ñoo naní Regio. Dá nda̱ iin ka̱ kuu̱ ni̱ ka̱sáꞌá kána tachi̱ ve̱i chí xoo sur diꞌa. Dá tá ni̱ ya̱ꞌa uu̱ ka̱ kuu̱, dá ni̱ saa̱ ndu̱ iin ñoo naní Puteoli. 14 Ta ñoó ni̱ na̱níꞌi̱ ndú dao ka̱ na̱ kúú kuendá Jesús. Dá ni̱ seí ndaꞌí na̱ noo̱ ndúꞌu̱ ña̱ ná kandei ndu xíꞌín ná usa̱ kuu̱. Dá tá ni̱ ndiꞌi ñoó, dá ni̱ kee ndu kuaꞌa̱n sáꞌá ndú ñoo Roma.
15 Ta sa̱ ni̱ niꞌi̱ tóꞌon na̱ kúú kuendá Jesús ndéi ñoo Roma ña̱ ve̱i ndu, sa̱ꞌá ño̱ó ni̱ saa̱ na̱ ni̱ niꞌi̱ ná nduꞌu̱ íchi̱ ve̱i ñoo naní Foro de Apio xíꞌín iin ka̱ ñoo naní Ndin oni̱ Tabernas. Tá ni̱ xini Pablo ña̱ ni̱ ka̱sáa̱ na̱ kúú kuendá Jesús ñoó, dá ni̱ na̱ki̱ꞌo na ndivéꞌe noo̱ Ndios, ta ni̱ ndu̱ndeé iní na̱. 16 Dá tá ni̱ saa̱ ndu̱ ñoo Roma, dá ni̱ na̱ki̱ꞌo ta̱ saꞌándá choon noo̱ soldado ñoó ta̱a ñóꞌo veꞌe ka̱a néꞌe ra kuaꞌa̱n ra̱ no̱ó ta̱a dándáki veꞌe ka̱a ñoo Roma. Tído ni̱ sonó rá ña̱ koo xoo Pablo iin ka̱ veꞌe, ta koo iin soldado kandaa ñaá rá.
17 Tá ni̱ xi̱no oni̱ kuu̱ ni̱ saa̱ Pablo ñoo Roma, dá ni̱ na̱kana na ta̱ sáꞌano Israel ndéi ñoo Roma ñoó. Dá tá ni̱ na̱taka ra̱, dá ni̱ kaa na̱ xíꞌín rá:
21 Dá ni̱ kaa ta̱ sáꞌano ñoó xíꞌín ná:
23 Dá ni̱ ka̱ndo̱o ra iin kuu̱ ña̱ nataka ra̱ kueídóꞌo ra Pablo. Tá ni̱ kasa̱ndaá kuu̱ dáá ñóó, kúú kua̱ꞌá nda̱ꞌo ña̱yuu ni̱ na̱taka veꞌe noo̱ ió Pablo. Ta nda̱ naꞌa, ta kúú nda̱ ni̱ ini, ni̱ da̱náꞌa̱ na̱ saꞌa̱ ndi koo ndu̱ꞌu ña̱yuu ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios, chi̱ kóni̱ na̱ ña̱ xino̱ ini ña̱yuu ñoó, dá ná kandísa na Jesús. Chi̱ ni̱ da̱náꞌa̱ na̱ táto̱ꞌon ki̱ꞌo dánaꞌa̱ ley Moisés, xíꞌín ña̱ ni̱ kaꞌa̱n profeta sa̱ naꞌá. 24 Ta dao ra ni̱ ka̱ndísa ña̱ ni̱ da̱náꞌa̱ Pablo, tído dao ra, ko̱ ní xíin kandísa. 25 Ta sa̱ꞌá ña̱ ko̱ ní nákiꞌin táꞌan nóó ña̱xintóni̱ rá, sa̱ꞌá ño̱ó ni̱ ka̱sáꞌá nduta̱ ra̱ kuaꞌa̱n nóꞌo̱ rá. Tído tá ko̱ ñáꞌa̱ ka̱ kankuei ra yéꞌé ñoó, dá ni̱ kaa Pablo xíꞌín rá:
29 Tá ni̱ kaꞌa̱n Pablo to̱ꞌon yóꞌo, dá ni̱ ka̱sáꞌá dándichi̱ táꞌan mií ra̱ Israel ni̱ kee ra kuaꞌa̱n ra̱. 30 Ta ni̱ sa̱ io Pablo uu̱ kuia̱ toon ini veꞌe ni̱ xiin ndodó ná ñoó. Ta sa̱ na̱tiin va̱ꞌa na ndidaá ña̱yuu sa̱ sáa̱ sa̱ xito niꞌini ñaá. 31 Ta ni̱ da̱náꞌa̱ na̱ no̱ó ña̱yuu ñoó saꞌa̱ ndi koo ndu̱ꞌu na ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios, ta ni̱ da̱náꞌa̱ taꞌani na saꞌa̱ satoꞌo yo̱ Jesucristo. Ta ko̱ ní yu̱ꞌú taꞌon na kaꞌa̱n na̱, ta ni iin tóꞌón ña̱yuu ko̱ ní chítuu noo̱ dánaꞌa̱ na̱.