1 Ti pjere Antioquíapʉ Cohãcjʉ̃ yequina mehna cjẽna, Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquina ijiahye. Masare buheyequinata ijiahye tiquina gʉ̃hʉ. Bernabé, Simo Negro wame tiriquiro, Ludio Cirene cjʉ̃no, Manae, Saulo mehna tiquina ijiahye. Manae pehe pʉhtoro Herode mʉnano mehna tiquina pʉaro ihcãno mehna bʉcʉariquina ijimahye. 2 Sa ye tiquina Cohãcjʉ̃re tiquina ño peori watoa, tiquina sijiri watoa, Espíritu Santo pehe yahuahye tiquinare.
3 Tiquiro sa nigʉ̃ tiquina pehe siji Cohãcjʉ̃re sini, Bernabé bui Saulo bui tiquina omocarine duhu peoahye. Sa duhu peoye tiquinare buhe dutiye ohoahye.
4 Sa ye tiquina Saulo, Bernabé mehna Espíritu Santo tiquiro ohoriquina ijiye, Seleuciapʉ esa, ti macare yʉhdʉ cã, Chipre wame tiri nʉcʉopʉ esahye tiquina. 5 Sa ye Salamina wame tiri petamahapʉ esahye. Ti macapʉ judio masa buheye wʉhʉsepʉ, Cohãcjʉ̃ yere yahu dʉcahye tiquina. Sa yero Ñu Marco gʉ̃hʉ tiquina mehna waha, tiquinare yedohoahye. 6 Sa ye tiquina ti nʉcʉo sohtoapʉ maja, ti nʉcʉo topepʉ ijiri macapʉ Pafo wame tiri macapʉ esaye, yairore boca sahye tiquina. Tiquiro judio masʉno, Barjesu wame tiriquiro ijiahye. Barjesu griego ye mehna niñe Elima tiquina ni pisuriquiro ijiahye. “Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtagʉ ijiaja yʉhʉ”, ni, masare ni mehoducuriquiro ijiahye tiquiro. 7 Sa yero tiquiro Sergio Paulo wame tiriquiro mehna cjʉ̃no ijiahye. Sergio Paulo pehe ti nʉcʉo cjẽna pʉhtoro masi pehoriquiro ijiahye. Sa yero Cohãcjʉ̃ yere tʉho duaro tiquinare Bernabé, Saulo mehna pijioahye tiquiro. 8 Tiquiro sa pijioepegʉ̃ta Elima, yairo pehe tiquinare buhe dutierahye. Tiquiro Sergio Paulo Jesu yere tiquiro ño peogʉ̃ cahmesãedahye yairo pehe. Sa yero yairo pehe Sergio Paulore Cohãcjʉ̃ yere cohã dutiro nimahye. 9-10 Tiquiro sa cohã dutiepegʉ̃ta Saulo, Pablo tiquina nidiquiro Espíritu Santore cʉoriquiro ijiro, yairore quehnoano ihña diho cũ tiquirore yahuahye:
13 Sa ye Pablo gʉ̃hʉ Pafopʉ ijiriquina yucʉsa mehna waha, Pergepʉ esahye. Perge Panfilia yehpapʉ ijire. Topʉ esa, Ñu Marco tiquinare cohã cã, Jerusalẽpʉ wahaa wahahye. 14 Sa ye tiquina Pergepʉ ijiriquina waha, Antioquíapʉ esahye. Antioquía Pisidia yehpapʉ ijire. Topʉ esaye, saurú deco ijigʉ̃ tiquina judio masa buheri wʉhʉpʉ sajã sa, topʉ dujiahye. 15 Sa ye ti wʉhʉre cohteyequina Cohãcjʉ̃ dutiyere, Moisepʉ marine tiquiro cũrire, Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquina tiquina ojoarire tiquina buheri bato tiquina pijiahye Pablo gʉ̃hʉre.
16 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro, Pablo wahcãdʉca sa, “Yahuducueracãhña”, nino tiquiro omoca mehna quẽ dijioahye. Tiquina dihta mariagʉ̃ ihñano, tiquiro ohõ saha niahye:
23 ’Ahriquiro Davi panamino iji turiariquiro ijire Jesu. Cohãcjʉ̃ Jesure cũri jiri Israe masare yʉhdʉoatiquiro. “Masare quehnoano yeitja”, niahye Cohãcjʉ̃. Tiquiro nidiro sahata yeri tiquiro. 24 Tiquiro sa yeato pano Jesu wihiato pano Ñu ohõ saha ni buheri jiri: “Mʉsa ñañene bʉjʉa witiya. Quehnoañe pehere camesaya. Sa yena wame yenohrina ijiya”, ni buheri jiri Ñu ijipihtiyequina Israe masare. 25 Sa yero Ñu tiquiro buhe bato tiato pano, tiquiro yariato pano ohõ saha ni yahue tiri jiri: “¿Noa boro ijiajari yʉhʉ, mʉsa tʉhotugʉ̃? Cristo ijieraja yʉhʉ. Apegʉ ijiaja. Yʉhʉ sa ijiepegʉ̃ tʉhoya yʉhʉre. Yʉhʉ bato yʉhʉ yʉhdʉoro tutuariquiro ahtarota. Tiquiro quehnoa yʉhdʉriquiro ijire. Tiquiro yero saha ijieraja yʉhʉ”, ni yahuahye Ñu masare.
26 ’Yʉhʉ acaye, Abrahã panamena iji turiana, Israe masa ijiena gʉ̃hʉ ijipihtina mari Pacʉre ño peona, marine ahri tiquiro yʉhdʉoatire yahuri buheyere ohori jiri mari Pacʉ. 27 Jerusalẽ cjẽna tiquina pʉhtoa mehna saurú decori ijigʉ̃ Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquina tiquina ojoarire buhepeta quehnoano masiedari jiri. Sa masiedaye, Jesu tiquinare yʉhdʉoatiquiro tiquiro ijigʉ̃ gʉ̃hʉre masiedari jiri. Tiquina sa masiedapeta Jesure wejẽ dutiahye. Sa yeye Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquina tiquina ojoariro sahata yeye niahye. 28 Tiquirore tiquina wejẽato pano tiquina Jesure yahusãmahye. Sa ye tiquiro ñañene yerapegʉ̃ta tiquina Pilatore Jesure wejẽ dutiye tee, siniahye. 29 Sa ye panopʉ tiquina ojoariro sahata Jesure ye tuhasa, tiquirore curusapʉ ijiriquirore ne dijio, masa copepʉ ʉtãre tiquina seheri copepʉ cũahye tiquirore. 30 Sa ijiepegʉ̃ta tiquiro yariari bato Cohãcjʉ̃ masori jiri tiquirore. 31 Sa ye Galileapʉ ahtariquina Jerusalẽpʉ tiquiro mehna esariquina peye decori tiquirore yaria masa bajuariquirore ihñae tiahye. Sa ye yojopʉre tiquirore tiquina ihñarire masare yahuri tiquina.
32-33 ’Sa yena quehnoañe buheyere yahuaja ʉsã mʉsare. Cohãcjʉ̃ mari ñecʉsʉmʉare “Masare quehnoano yeitja”, panopʉ tiquiro nidiro sahata yojopʉre marine tiquina acayere yeri. Tire tiquiro yahurire ohõ saha yeri tiquiro. Cohãcjʉ̃ Jesure masori jiri. Sa yena Jesure tiquiro masorire yahuaja mʉsare. Pʉaro Salmopʉ panopʉ tiquina ojoariro sahata sa wahari jiri. “ ‘Mʉhʉ yʉhʉ macʉ ijire. Miare mʉhʉre bajuagʉ̃ yei’, nine Cohãcjʉ̃ tiquiro macʉnore”, ni ojoahye panopʉre. 34 Sa yero Cohãcjʉ̃ Jesure tiquiro masoatire pari turi tiquiro yarieratire yahuyuro ohõ saha ni, yahu ojoahye Salmore ojoariquiro. “ ‘Davire yʉhʉ paja ihñariro sahata tiquirore yʉhʉ nidiro sahata potota quehnoano yegʉtja mʉhʉ gʉ̃hʉre’, nidi Cohãcjʉ̃”, ni ojoahye. 35 Sa yero ape Salmo gʉ̃hʉre ohõ saha ni, yahuahye: “Cohãcjʉ̃ mʉhʉ cahacjʉ̃no quehnoariquiro tiquiro pagʉre ahba dutierare mʉhʉ”, ni, ojoahye. 36 Sa yero Davi Cohãcjʉ̃ tiquiro cahmediro sahata tiquiro ijiri pje cjẽnare yedohoahye. Came tiquiro yariaa wahahye. Tiquiro yariari bato tiquiro pacʉsʉmʉare tiquina yeriro sahata yahye tiquiro gʉ̃hʉre. Sa yero tiquiro ahbaa wahahye. 37 Tiquiro sa ahbaepegʉ̃ta ahriquiro, Cohãcjʉ̃ tiquiro masoriquiro pehe ne ahbaerari. 38 Sa yena mʉsa yʉhʉ acaye ahrire masiña: Cohãcjʉ̃ mʉsa ñañene tiquiro cohãtire mʉsare yahuaja ʉsã. Jesu pehe ñañene cohãtiquiro ijire. 39 Sa yero tiquirore wacũ tutuayequinare tiquiro tiquina ñañe yerire borota. Moisere Cohãcjʉ̃ cũri dutiyere mʉsa yeri mehna Cohãcjʉ̃ cahapʉ wahasi mʉsa. Sa yero dutiyere yeye mehna yʉhdʉ duayequinare tiquina ñañene cohãsi Cohãcjʉ̃. 40 Sa yena quehnoano yeya. Mʉsa quehnoano yeragʉ̃ Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquina tiquina ojoariro sahata mʉsare wahaboaga. Ohõ saha ni ojoahye:
42 Tiquiro sa ni yahuri bato judio masa buheri wʉhʉpʉ tiquina wijiari bato masa tiquirore tʉhoriquina pehe tiquinare siniahye:
43 Sa ye ti wʉhʉpʉ ijiriquina wijia, judio masa peyequina, judio masa ijieyequina gʉ̃hʉ Pablo gʉ̃hʉ mehna wahahye. Judio masa ijieyequina judio masa yere buheyequina ijiahye. Tiquina sa wahagʉ̃ Pablo, Bernabé mehna quehnoano yahuahye tiquinare. “Cohãcjʉ̃ mʉsare cahĩne. Sa yena tiquirore ño peoducuya”, ni buheahye tiquina.
44 Sa ye ape semanare saurú ijigʉ̃ ijipihtiyequina Jesu yere tʉho duayequina cahmecoahye. 45 Sa yepegʉ̃ta judio masa pehe peyequina masare Jesu yere tʉho duayequinare ihñañe, ihña tuhtiahye. Sa ihña tuhtiye tiquina sijoro ni yahuducu, Pablore ñano quiti dojomehneahye. “Mʉsare tiquiro buheye poto ijierare”, niahye tiquina. 46 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoye, Pablo, Bernabé mehna tiquinare quiti dojomehnediquinare cuero marieno yahuahye:
48 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoye judio masa ijieyequina pehe bucueahye. “Cohãcjʉ̃ ye pehe quehnoañe ijire”, niahye tiquina. Sa ye Cohãcjʉ̃ tiquiro cahmeñequina ijipihtiye decori tiquiro mehna tiquina ijiatire tiquiro oho duariquina Jesure wacũ tutua dʉcahye. 49 Sa ye mari pʉhtoro Cristo yere ti yehpapʉre yahu pehoahye. 50 Tiquina sa yahugʉ̃ ihñañe judio masa coaerahye. Topʉ mari Pacʉre ño peoye numia, quehnoañe numia ijiahye. Sa ye judio masa Pablo gʉ̃hʉre ñano ni yahu wajahye. Tiquina sa ni yahu wajagʉ̃ tʉhoye ti numia Pablo mehna, Bernabé mehna gʉ̃hʉre usuahye. Sa ye ti maca cjẽna pʉhtoa gʉ̃hʉ tiquina mehna usuahye. Sa usuaye to cjẽna ñano yeahye Pablo gʉ̃hʉre. Tiquina sa yeri bato Pablo gʉ̃hʉre tiquina ya yehpapʉ ijiyequinare cohã wioahye. 51 Tiquina sa yegʉ̃ ihñañe Pablo, Bernabé mehna tiquina dahpocãri cjẽ dihta wahãrire wejẽ site boro cũahye ti maca cjẽna tiquina ñañe buhirire ihñoñe. Sa ye tuhasa tiquina Iconiopʉ wahaa wahahye. 52 Sa ye tiquina Jesu yequina pajiro bucueye, Espíritu Santo pajiro cʉoye, tiquiro dutiro sahata yeyequina ijiahye.
<- Hechos 12Hechos 14 ->