1 Yesus nu maŋgur suŋgo ta kaŋgerka nu tabe poŋga minyok minna le nuŋe dubinaig mbal nu tugum pronaig.[a]
2 Nane nu tugum pronaig le nu nane wam paguka saniŋgina:
3 Tane Kuate am mbolŋge kumuŋ kuga ŋga kamusde mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig.
4 Tane ŋgamuŋgal rar tumba malmbika minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu tane tuku ŋgamuŋgal rar ta bul sertiŋgamŋgat.
5 Tane ŋgan mukuknu minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane kilke tugu ŋakmba kulatkam tuku minig.
6 Tane tiŋreknu mayok kambim tuku dirnaŋga minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu lafunu kumumbi tiŋgamŋgat.
7 Tane taŋgo mapekade mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu mata tane mapekamŋgat.
8 Tane ŋgamuŋgal purfeŋnu minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate kaŋgeramŋgaig.
9 Tane taŋgo tuku gubra peuka ŋgamuŋgal mukuk niŋgig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku kiŋo kame minamŋgaig.
10 Tane Kuate dubimba maŋau tiŋreknu ke likade le afuŋge tane piti tiŋgig ta tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig.
11 Tane ye tuku mbal minig tukunu afuŋge tane tumail pantiŋmba piti sertiŋmba yabri pasa suŋgombambi ake tulitiŋgig ta tane gare maŋau mbolŋge minap. 12 Nane taŋawaig kande tane gare torap. Samba mbolŋge tane tuku lafu mayenu minit. O buk nane Kuate tuku tuan taŋgo kilmba piti ndui ta ndo niŋginaig.
13 Tane sol kaglinu taŋaŋ kilke te mbolok mbal ŋgamukŋge minig. Sol kaglinu kugawa le sine ame agaŋmbi maŋ wakeibe le kaglinu mayok kambim kumuŋ? Kumuŋ kuga. Nu piro kugatok. Nane ake kutumba bareŋguwaig le taŋgo pinoŋge tido-tidoŋga likamŋgaig.
14 Tane sati taŋaŋ kilke te mbolok mbal kilŋaniŋgig le ndin kaŋgerde. Tumbraŋ ande tabe mbolŋge minit ta nu kuirka minam kumuŋ kuga. 15 Taŋgo nane lam bulumba nza kai ndade. Nane te-mayokmba taikade le nane ŋakmba wandek sinamŋge minig ta kilŋaniŋgit. 16 Taŋamba ndo tane taŋgo pino ŋgamukŋge sati taŋaŋ buluŋga minap le nane tane kaŋgertiŋmba taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu tuku nyu te-duŋguwaig.
17 Ye tukul pasa tuan taŋgo kame tuku pasa pitaikam prowen ŋga idus ndawap. Ye pasa ta kumu-kumumba alonu kile-mayokkam prowen. 18 Tane pasa te ise tiwap. Tukul pasa fambonu inum fudiŋndo ŋgisi ndaka minwa le ma ma wam kame te ŋakmba kumuŋguwaig le samba kilke kugawamŋgaik. 19 Ande nu tukul pasa fudiŋndo inum te-ibeŋmba baklel sermba afu tumniŋguwa ta nu Kuate tuku gageu ŋgamukŋge nyu kugatok minamŋgat. Ande nu tukul pasa ŋakmba dubika afu tumniŋguwa ta nu Kuate tuku gageu ŋgamukŋge nyu ŋak minamŋgat. 20 Ye tane satiŋgamŋgit. Tane maŋau magenu kumba Farisi le kusem pasa bitekŋganu mbal tuku maŋau magenu li ndaniŋgap ta tane Kuate kulatkate ma ta mbol kine nda.
21 Moses nu siŋgine wa mbuŋ kame teŋenmba saniŋgina.
25 Taŋgo ande ne pasa mbolŋge pilmba pasa pilewanu wande mbol kambim saka kumba ka ndinŋge nu ndoŋ pitik ndo wamdus tumawa. Kuga ta nu ne tumba ka pasa pilewanu taŋgo tuku wai mbol pilwa le nuŋge ne tumba muli wande kulatkate taŋgo ta tuwa le ne muli wandek sinamŋge palmbimŋgat. 26 Ye siŋka tane satiŋgamŋgit. Naŋe mbar tuku piya suŋgo ta kumumba fudiŋndo lafu sulu ndawa ta ne muli wandek sinamŋge prowe nda.
27 Moses nu teŋenmba sakina.
29 Ne tuku am ndinamŋge ne unekam tuku didikate ndeta gomba bukŋga. Ne tuku ŋgarosu inumnu taŋamba ŋgisi ndakuwa le ne ŋgarosu ŋakmba kumumbi minwaig ta ne ma ŋayo mbol kaŋgat. 30 Ne tuku wai ndinamŋge ne unekam tuku didikate ndeta pike purmba bukŋga. Ne tuku ŋgarosu inumnu taŋamba ŋgisi ndakuwa le ne ŋgarosu ŋakmba kumumbi minwaig ta ne ma ŋayo mbol kaŋgat.
31 Moses nu pasa ande teŋenmba sakina.
33 Moses nu wa mbuŋ kame pasa ande teŋenmba saniŋgina.
38 Moses nu teŋenmba sakina.
43 Moses nu teŋenmba sakina.
46 Nane afu tane tuku kume purwaig le tane ndek nane tuku kume purmba Kuate nu wam ta tuku lafunu mayenu tiŋgamŋgat ŋga idus ndawap. Takis kilanu mbal ŋaigonu nane mata wam ndui ta ndo kade tae. 47 Taŋgine tira kame ndo kile-tawokkap ta tane Kuate ŋgumnede mbal li ndaniŋgig. Kuate gilai mbal nane mata taŋade tae. 48 Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu taŋgo ŋakmba mbolŋge maŋau magete taŋamba tane mata nane ŋakmba mbolŋge maŋau magewap.
<- MATEUS 4MATEUS 6 ->-
a Yesus nu Olif tabe mbolŋge pasa kuklina ta sapta 5.3 mbol tugu pilmba ka sapta 7.27 mbolŋge tiŋgina.