1 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale taan tau eez. Mboŋmaagh kat, ve ye imundig ila ikaal tamtoghon pida pa tigham uraat pa uum vaen toni. 2 Ye ighita tamtoghon pida, ve imbua saveeŋ toman di tovene: Ighaze tigham uraat pa mboŋmaagh ila le rabrab izi, nene pale ighol di pa yaam denari eez.[a]
7 “Yes tipamuul aliŋa tighaze: ‘Vee, eta igham ghei pa uraat maau.’
8 “Mboŋ izi ve uraat isob, ghoro uum vaen tau ipoi mbesooŋa toni to iŋgin yes uraata inim, ve isaav pani ighaze: ‘Upoi yes uraata tonowen tinim, ve urei atia todi irau di. Upamuuŋ yes to tinim muri kat, ve ureii ila ila le upasobi ila to yes to tinim mboŋmaagh kat.’ Wkp 19:13; Lo 24:15
13 “Tovenen uum vaen tau isaav pa todi eez ighaze: ‘Ŋgeu tiou, you nagham sosor eta payom maau. Atia to muuŋ ituru tambua saveeŋ pani ve uyok pani, tauto nagham payom. 14 Ugham atia tiom ve ula. Ve ulooŋ. Ighaze you lolog naghaze nagham poian yes to tinim muri kat, ve nagham ledi atia raraate inimale nagham payom, nene you mbeb tiou. 15 Sa ŋgar to naghaze nagham pa mbeb tiou, nene ineep to you taug. Ma vena? Yom ughita nagham poian tamtoghon, tauto uŋooŋ ne?’ ”
16 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tovenen yes to timuuŋ, nene pale tizi tineep muri kat. Ve yes to tineep muri kat, nene pale tila timuuŋ.”
17 Yesu toman taghoniiŋa toni ve tamtoghon pida paam tilaagh taghon ataam to izala pa Yerusalem. Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ghoro isaav padi ighaze: 18 “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Tala tavot, pale tighur Tamtoghon Natu ila daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ nimadi itaghon Maaron ŋgar toni. Ve yes pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani tighaze ye pale imaat. 19 Ghoro tighuri ila ndiran to Yuda maau ne nimadi. Leso anadi tipamogherani, ve tilosi pa waar mata mata, ve tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Tama Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.”
20 Yesu isavia mateeŋ toni le isob, ghoro Zebedi azuwa toman ndinatu ru tila toni, ve tinandi iput aghe izi Yesu nagho ighaze ighasoni pa mbeb eez. 21 Tovenen Yesu ighasoni ighaze: “Yom lolom pa sa mbeb?”
22 Yesu isaav pani ighaze: “Mbeb to aghason ghou pani, yam awatag pataŋani toni maau. Aghita. Rubruub[b]
23 Yakobus ve Yoan tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yeru irau nighun ila.”
24 Nditadi saaŋgul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ todi le irau lolodi maau. 25 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Yes daba to tiŋgin di, tipapait taudi izadi, ve titatan yes to tineep ila sambadi. Ve tamtoghon todi pida to izadi tintina, yes titaghon ŋgar raraate moghon. Sawa naol tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di. Lu 22:25+
29 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug Yeriko, ve ival tiina kat titaghon di ve yesŋa tila. 30 Tilaagh tila le tivot to ndiran ru to matadi pisi. Mboledi izi ataam dige ve tinepneep. Yesuru tilooŋ tighaze Yesu inim le ighaze isalib padi. Tovenen timboob aliŋadi tiina tighaze: “Aa Tiina tiei, David Natu, lolom isamin ghei, ve uul ghei lak!”
31 Ival tiina tilooŋ di, ve tiyaan di tighaze neneeŋadi. Eemoghon maau. Yesuru titaŋ roran Yesu muul toman aliŋadi tiina kat tighaze: “Wais tiina tiei, David Natu, lolom, ghora, isamin ghei, ve uul ghei lak!”
32 Tovenen Yesu aghe tuŋia, ve ipoi di tinim, ve ighason di ighaze: “Yamru aghaze nagham vena payam?”
33 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina tiei, yeru nighaze yom ugharaat matamai. Leso nighita ndug.” 34 Yesu ighita di le lolo isamin di. Tovenen nima ila ikis matadi, ve rikia moghon matadi poia ve tighita ndug. Ghoro yesuru paam titaghon Yesu ve yesŋa tila.
<- Matayu 19Matayu 21 ->