1 Mose yesuru Aron tilepleep izi taan to Isip, ve Yoova isaav pazi ighe: 2 “Kaiyo tane, ene iliiv kaiyo tisov. Pasaa, kaiyo tane, yau aat nagham gabua paaghu ivot payam. [a]
8 “Mboŋ eemon tana, amoz sipsip tana izala yav, ve aghan tomania mberet tau le yis mako na, ve saiŋ papaii. [c]
12 “Mboŋ tana, yau pale nalaagh irau taan isov to Isip, ve naravuur natuzŋa aidabazŋa, tomania ŋgai toozi natŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na, le tisov timataar. Leso naghur atuya pa maaron karomŋa toozi, ve natatan tapirizi. Pasaa, yau Yoova nalepleep. 13 Tauvene siŋ tau akumu ila didiiŋaia to ataman to ruum tsiam, ene pale itotoi ruum tsiam payau. Saawe tau nalaghlaagh pa ravuuŋ yes Isipa, ve naghita siŋ tana, yau aat nasal payam ve navool pa ruum ite. Leso nakari gham sov.
14 “Saawe tane, ene saawe tiina ve patabuyaaŋ. Tauvene yam Israela yamŋa paaghu tsiam tau pale tivot murei na, aat apakur saawe tane, ve matamim iŋgalŋgali irau saawe. Yau naghur tutuuŋ payam tauvene: Ndaman isov, isaav ighe azaa pa saawe tane, na yam aat agham lupuuŋ tiina, ve asuŋ payau toman lolomim poia. Tutuuŋ tane pale iyaryaaŋ tauvene taghon taghon gha ila.
15 “Saawe to lupuuŋ tiina tane, isaav ighe lolomim pa ghaniiŋ mberet, na aghan mberet tau tighur yis ila mako na. Yam aat aghan mberet tauvene mon irau mboŋ liim ve ru. Tauvene saawe tau lupuuŋ tiina tane ighe ivot, yam aat agham yis [~4~]
17 “Lupuuŋ tiina to mberet tau le yis mako na, ndaman isov, yam aat matamim iŋgali ve ataghoni. Pa saawe duduuŋ tane, ta yau nagham gham alaagh ila sosoor sosoor imin yes zaaba, ve apul taan to yes Isipa. Tauta naghur tutuuŋ ariaaŋa pa yam ve paaghu tsiam tau pale tivot murei na tauvene: Ndaman isov, yam aat matamim iŋgal saawe tane, ve alup gham ve agham suŋuuŋ tiina payau. Tutuuŋ tane aat igheen tauvene taghon taghon gha ila. [~6~]
18-19 “Tauvene ndaman isov, kaiyo tau ivot imin maata na, mbooŋi imin saŋavul ve paaŋ (14), ve ravrav tooni, ene saawe tau lupuuŋ tiina tane iburig, ve ila isov pa ravrav to mboŋ imin tamoot ee ve geege ee (21). Mboŋ liim ve ru tana, isaav ighe aghan mberet, na aghan mberet tau tighur yis ila mako na. Tauvene saawe tana, yis eta igheen ruum tsiam lolozi sov. Isaav ighe taumim eta, ma loom eta tau ileep ila sosomim na izoor saveeŋ, ve ighan mberet tau tikepu tomania yis ila saawe tana loolo, na aziire ighau ila soghan pa yam Israela. Ilup ghi tomani gham muul sov. 20 Tauvene mboŋ liim ve ru tana, nugh sindei tau ighe yam aleep pani, na aghan gabua eta tau yis igheen ila na sov. Agharaat mberet tau le yis mako na mon.”
21 Yoova isavsaav tomania Mose le isov, ra Mose ila ve ilup zolmana tisov to Israel, ve isaav pazi ighe: “Ala rekia mon, ve apas lemim sipsip paghpaaghu irau ruum ruum, ve arav zi. Leso agharaat aniiŋ to Pasova. 22 Sipsip tana siŋizi, awatoa ila oon, ve agham ai ‘isop’ booga, ve azeeva ila siŋ tana. Mako akumu ila didiiŋaia to ataman tsiam. Ila ziige ru, ve izala pa saaŋa paam. Tsiam eta ivot ila muuri sov. Yam asov aleep ila ruum tsiam tsiam lolozi mon le nughizau. 23 Saawe tau Yoova izilam, ve ilaagh pa ravuuŋ yes Isipa natuzŋa ve gabua toozi, ighe ighita siŋ tana igheen ila didiiŋaia to ataman tsiam, i pale isal payam, ve ila ivool pa ruum ite. Irau ipul aŋela to ravuuŋ tamtamon iloŋ ilat ruum tsiam ve irav gham mako. [~7~]
24 “Tutuuŋ tau aazne nasavi zi payam ne, ene ariaŋazi. Pale tighengheen tauvene le alok. Tauvene yamŋa paaghu tsiam tau pale tivot murei na matamim kisin zi, ve ataghon duduŋai zi taghon gha ila. 25 Saawe tau ala avot taan tau Yoova imbu saveeŋ ighe igham payam na, matamim iŋgalŋgal lupuuŋ tiina to Pasova, ve ataghon duduŋai ŋgara izi ta sewe. Apuli sov. 26 Ve saawe tau natmimŋa tighason gham pa lupuuŋ tane puughu, mako apaes pazi tauvene. 27 Aghe: ‘Iit tarav gabua tane imin watooŋrau pa Yoova. Leso tapaiti, ve mataan iŋgal saawe to Pasova tau Yoova isal pa ruum toit izi Isip, ve ipul ghiit taleep, ve ila irav yes Isipa natuzŋa.’ ”
29 Yes tileep le mboŋ anooŋa, ra Yoova izilam, ve iravuur yes Isipa natuzŋa aidabazŋa tisov timataar. Ipul eta ileep mako. Kinik tau igham pooz pa taan Isip na naatu aidaaba, ve ila ila le yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo na natuzŋa aidabazŋa paam, tisov timataar. Ve Isipa ŋgai toozi paam. I iravuur natuzŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na, le tisov timataar. 30 Tauvene mboŋ tana, kinik tomania uraata tooni ve eval tiina to Isip, tiburig le tighita natuzŋa tau timaat na. Ra taŋiiz tiina iburig irau ruum ruum. Pasaa, mateegh irau ruum to yes Isipa tisov.
31-32 Mboŋ tana, kinik imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tilam tooni, ve isaav pazi ighe: “Rekia mon ve aburig apul nugh tsiau, ve aghau ala! Ve yamru mon mako. Eval tiina to Israel paam. Yam asov ayau sipsip, mekmek, ve makau tsiam, ve ala agham suŋuuŋ pa Yoova itaghon ghasoniiŋ tsiam. Apul tamtamon tsiau, ve aghau ala! Ve aghason Maaron tsiam to igham poghani ghau.”
33 Yes Isipa tipasul yes Israela tighe tipul nugh toozi rekia mon. Pa tigham ŋgar tauvene: “Isaav ighe yes Israela tileep tomani ghiit, ene pale tasov tamatmaat.” 34 Ra yes Israela tigham oon toozi tau palawa igheen iloŋ ila na, ve tizunua zi pa uuli, leso tibaad zi ila avarazi. Palawa tawe, tikepu tomania yis soone. 35 Ve titaghon Mose aliiŋa ve tighason yes Isipa pa lezi kuaz maata maata tau tigharaat zi pa gol ma silva na, ve tighason zi pa lezi nonoghiiŋa paam. [~8~]
37 Tauvene yes Israela tiburig gha tipul nugh Ramses, ve tila tivot nugh ee eeza Sukot. Yes eval le eval kat. Zitamoot toozi tau tirao pa malmal, yes irau 600,000 ma vene. Ve yes zilivaa tomania natuzŋa, tinin zi mako. 38 Yes Israela lezi sipsip, mekmek, ve makau katini kat. Tauta tiyauur zi ve tilaagh tomani zi. Ve nugh nugh siriv tau Israela mako na tiburig tila tomani zi paam. 39 Tilaagh tila le tivot nugh ee, ra timariau. Tileep ta sewe, ve tigham palawa toozi tau tigharaata izi Isip na, ve timozi gha imin lezi tamaz. Palawa tawe, ŋginaaŋa. Tikepu tomania yis mako. Pasaa, saawe tau tiburig, yes Isipa tipasul zi. Tauta lezi saawe eta to tigharaat poghania tamaz toozi mako.
40 Yes Israela tileep izi Isip irau ndaman 430, ra tipul Isip ve tila. [~9~]
43 Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighe: “Ene tutuuŋ siriv tau iŋarui ghanghaniiŋ to Pasova.
46 Isaav ighe alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova ila ruum eta loolo, na aghan suvinia sipsip tsiam ta sena. Agham miiza sirivu rigta ivot ila muuri sov. Ve tuua tauvene paam, aŋgoor eta sov. [~11~]
48 “Isaav ighe ŋeer eta to nugh ite ilam ileep ila sosomim, ve ighe ileep tomani gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, na yam aat arav ŋeer tana tomania zeetŋa zitamoot tisov tau tileep ila ruum tooni na warozi. Leso aghit zi aghe yes raratezi imin yam Israela duduuŋ. Le isov o, yes irau tighan. Eemon sei tau ighe tirav waaro mako, ene irau ighan aniiŋ to Pasova mako. 49 Tutuuŋ tane aat igham pooz pa yam asov. Yes tau siŋ duduuŋ to Israel, ve yes loomba tau tileep ila sosomim na paam.”
50 Tauvene yes Israela tisov titaghon duduŋai tutuuŋ isov tau Yoova isavia pa Mose yesuru Aron na. 51 Ve saawe duduuŋ tana, Yoova igham zi tipul Isip. Tilaagh ila ŋgun toz toz, ve tila.
<- Maaron Igham Mulin Yes Israela 11Maaron Igham Mulin Yes Israela 13 ->-
a Gabua paaghu tau ivot pa saawe to Pasova, ene vene: Maaron igham mulin yes Israela, ve ilup zi timin eemon, ve igham zi timin lupuuŋ tooni. Murei, i isavia tutuuŋ tooni pazi paam. Tauvene saawe tana ve ila, lepoogh toozi imin muuŋ mako. Lepoogh toozi ite.
~4~ Yes Yuda tigharaat mberet tauvene: Tigham palawa rig, ve tikepu tomania yaa, mako tipuli igheen saawe malau rig, leso iŋaraaŋ. Palawa ŋaraaŋa tana, ene imin yis. English aliŋazi tiwaato tighe ‘leven.’ Mako tigham palawa ŋaraaŋa tana, ve tikepu tomania palawa paaghu, leso ipasaria. Ipasaria le isov, mako tigham palawa tana ŋgiira rig, ve tighuru ila soghan, leso isaŋan pa saawe to tigharaat palawa paaghu muul.
*12:35: Gnp 15:14; Igham 3:21+
~10~ Yes Israela timin zaaba (o ami) to Maaron. Tauvene yes irau tivalaghlaagh mako. Yes aat tilaagh duduuŋ itaghon ŋgun toz toz. Ughita Namba 10:11-33.